Izraz déjà vu je francuski i u prijevodu znači "već viđeno". Oni koji su doživjeli taj osjećaj opisuju ga kao neodoljiv osjećaj poznavanja nečega što uopće ne bi trebalo biti poznato. Na primjer, kada hodate ulicom u kojoj nikad niste bili, ali sve se čini poznato, ili kada se razgovarate s grupom ljudi o nedavnim događajima i znate unaprijed kako će se dio događaja odviti, osjećate kao ste već vodili taj razgovor, s istim ljudima, o istoj temi.

Prema stručnjacima poput dr. Akire O’Connor, višeg predavača psihologije na Sveučilištu St Andrews, déjà vu nije samo osjećaj bliskosti, već i metakognitivno prepoznavanje da su ti osjećaji zalutali. “Déjà vu je u osnovi sukob između osjećaja poznatosti i svijesti da je poznatost netočna. A svijest da ste prevareni čini déjà vu tako jedinstvenim u usporedbi s drugim događajima iz sjećanja”, objašnjava.

Dakle, što se događa u mozgu tijekom déjà vua? I zašto neki ljudi doživljavaju ovaj fenomen više od drugih? Što je, prema neuroznanosti, déjà vu?

Neuroznanstvenici su utvrdili da ova iluzija pamćenja nije znak nezdravog mozga - to nipošto nije pogreška pamćenja. Zapravo, gotovo suprotno. Kako tvrdi O'Connor, déjà vu nastaje kada frontalni dijelovi mozga pokušavaju ispraviti netočno pamćenje. “Za veliku većinu ljudi doživjeti déjà vu vjerojatno je dobra stvar. To je znak da regije mozga za provjeru činjenica rade dobro, sprječavajući vas da se pogrešno sjećate događaja.

“Kod zdrave osobe, takvo pogrešno pamćenje će se dogoditi svaki dan. To je za očekivati jer vaše pamćenje uključuje milijune i milijarde neurona. Vrlo je neuredno - kaže.

Nažalost, ne postoji jedinstveni dogovoreni model koji objašnjava što se točno događa u mozgu tijekom déjà vua. Međutim, većina glavnih konkurentskih teorija dijeli istu ideju: déjà vu se događa kada područja mozga (kao što je temporalni režanj) hrane frontalne regije uma signalima da se prošlo iskustvo ponavlja. “Nakon toga, frontalna područja mozga koja donose odluke učinkovito provjeravaju je li ovaj signal u skladu s onim što je moguće. Pitat će 'jesam li već bio ovdje?' “Ako ste zapravo već bili na tom mjestu, možda ćete se više potruditi povratiti više uspomena. Ako ne, može doći do déjà vu realizacije.”

Zbog čega postoji veća vjerojatnost da će netko doživjeti déjà vu?

Iako O’Connor procjenjuje da će zdrava osoba doživjeti déjà vu u prosjeku jednom mjesečno, nekoliko čimbenika može povećati vašu šansu da osjetite taj osjećaj.

Istraživanje je također istaknulo moguću vezu između neurotransmitera dopamina (poznatog pojačivača raspoloženja) i déjà vua. “Dopamin je ono što se zove ekscitatorni neurotransmiter. A kada govorimo o regijama mozga koje signaliziraju poznatost, u tim neuronima bi postojalo dopaminergičko djelovanje - to u osnovi znači da je uključen dopamin", objašnjava O'Connor. “To bi mogao biti razlog zašto dopaminergički lijekovi, rekreativni ili drugi, često uzrokuju povećane prijave déjà vua.”

Postoji još jedan faktor. Pitali ste se zašto više ne doživljavate déjà vu kao nekada? To je zato što se, prema rigoroznim znanstvenim istraživanjima, slabo snalazite. “Nažalost, kao i mnogi problemi s pamćenjem, to je samo prirodni dio starenja. Postajete manje sposobni primijetiti pogreške”, kaže O’Connor.

“Stvarno je zanimljivo da mlađi ljudi dobivaju više déjà vua – od starijih se obično očekuje više pamćenja. Međutim, to se događa jer mlađi ljudi općenito imaju veću vrstu ekscitatorne aktivnosti u svom mozgu – općenito su aktivniji. I imaju pravi prednji dio mozga koji provjerava činjenice.

 

Izvori: science.howstuffworks.com, sciencefocus.com

Jana Dragić, 4.d