Dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za kemiju su John Goodenough, Stanley Whittingham i Akira Yoshino za razvoj litij-ionske baterije - lagane, punjive i snažne baterije koja se danas koristi u brojnim proizvodima od mobilnih telefona do prijenosnih računala i električnih vozila.
Postoje litijske baterije, koje su nepunjive, a postoje i litij-ionske/litij-polimerske baterije koje su punjive. Zovu se litij-ionske jer ioni litija prelaze s negativne elektrode na pozitivnu prilikom pražnjenja te obrnuto prilikom punjenja. Između dviju elektroda nalazi se separator (pregrada koja ih odvaja), a sve zajedno je uronjeno u elektrolit koji omogućuje kretanje iona. Razlika između litij-ionskih baterija i litij-polimerskih je u elektrolitu, pa ćete litij-polimerske baterije pronaći u razičitim oblicima i poznatom pakiranju u srebrnoj plastici(kao npr. u mobitelima), dok će litij-ionske baterije biti zaštićene u pravilnim oblicima kučišta. Trenutno, litij-ionske baterije imaju najbolje karakteristike među svim vrstama punjivih baterija koje su komercijalno dostupne.
Također, u obrazloženju odbora za dodjelu Nobelove nagrade piše kako se ovogodišnja Nobelova nagrada za kemiju dodjeljuje znanstvenicima koji su stvorili punjivi svijet, rechargeable world kao su oni na engleskom jeziku nedvosmislenije napisali.
Amerikanac Goodenough (97) tako je postao najstariji dobitnik Nobelove nagrade.
Litij-ionske baterije koriste se širom svijeta kako bi pokretale prijenosne elektroničke uređaje koje koristimo u komunikaciji, radu, obrazovanju, za slušanje glazbe i traganje za znanjem. Te baterije omogućile su razvoj električnih vozila većeg dometa i skladištenje energije iz obnovljivih izvora poput solarnih elektrana i vjetroelektrane.
„Baterije ne teže više dvije tone nego 300 kg“, rekla je profesorica Saga Snogerup Linse, član Nobelova komiteta za kemiju, dok u službenoj objavi Švedske akademije stoji kako su „litij-ionske baterije donijele velike dobrobiti čovječanstvu“, što je i svrha nagrade Alfreda Nobela. „Tako sačinjena glavnica sačinjavat će temelj, a kamati od te glavnice podijelit će se svake godine onim osobama koje budu prethodne godine dale najveći doprinos dobrobiti čovječanstva“, jasno piše u Nobelovoj oporuci (napisanoj rukom u Parizu 27. studenoga 1895. godine).
Izvori: www.shrack.hr / www.bug.hr / jutarnji.hr
Jana Dragić, Gloria Jukić i Sara Šupuković