Dogodio se još jedan povijesni trenutak – svemirska letjelica Voyager 2 napustila je Sunčev sustav i počela slati signale iz međuzvjezdanog prostora. Ovo su potvrdile mnoge analize, od kojih je petero objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Nature Astronomy.
Poput svog prethodnika, Voyagera 1, mala svemirska sonda izašla je iz heliopauze i sada putuje dublje u ogromnu nepoznanicu međuzvjezdanog prostora. Heliopauza je područje u svemiru gdje prestaje utjecaj Sunca, odnosno gdje je tlak solarnog vjetra izjednačen tlakom čestica međuzvjezdanog prostora.
S pet zasebnih radova koji su se jučer pojavili u časopisu Nature, znanstvenici su potvrdili da je sonda Voyager 2 prije godinu dana, 5. studenog 2018., prešla povijesnu granicu i kročila u međuzvjezdani prostor, koji je od našeg planeta udaljen 17,8 milijardi kilometara.
Budući da je instrument za mjerenje plazme bio oštećen kada je Voyager 1 prije šest godina izašao iz heliopauze, ovo je prvi put da su znanstvenici mogli proučiti kompletan set podataka o sastavu i obliku plazme na ovoj važnoj granici.
Obje Voyager sonde lansirane su još davne 1977. godine kako bi proučavale vanjske predjele Sunčevog sustava. Voyager 2 lansiran je prvi, dva tjedna prije Voyagera 1, ali je Voyager 1 bio na kraćoj putanji kroz Sunčev sustav i prije došao do heliopauze. Voyager 2 je uočio nešto što Voyager 1 nije, sloj između heliopauze i međuzvjezdanog prostora u kojem djeluju oba vjetra, odnosno da heliopauza nije jedna čvrsta granica, već da se radi o složenijem i dinamičnijem prijelazu.
Nažalost, vrlo je malo vjerojatno da će sonde Voyager ostati operativne kada dosegnu tu udaljenost ili da će itko od nas tada biti živ. No njihova su dostignuća ipak monumentalna; radi se o jedinim letjelicama koje su izravno napustile heliopauzu.
Izvori: index.hr, metro-portal.hr
Sara Šupuković, Jana Dragić